Općenito

PODRUČJE SLAVONIJE, BARANJE I SRIJEMA

PROSTOR

Slavonija, Baranja i Srijem geografsko su i povijesno područje na istoku Hrvatske koje se sastoji od pet županija – Osječko-baranjske, Vukovarsko-srijemske, Brodsko-posavske, Virovitičko-podravske i Požeško-slavonske.

Područje pet županija obuhvaća teritorij od 12.482 četvornih kilometara  (4.819  četvornih milja) i 805.998 stanovnika. Najveći grad u regiji je Osijek, a slijede Slavonski Brod, Vinkovci, Vukovar, Požega i Virovitica.

Područje Slavonije, Baranje i Srijema nalazi se u Panonskom slivu, velikim dijelom omeđeno rijekama Dunav, Drava i Sava. Zapadni dio područja čine doline Save i Drave te planine i brda koja okružuju Požešku dolinu, a najviša planina među njima je Psunj sa 984 metara. Istočni dio područja velikim dijelom čine ravnice.

Slavonija, Baranja i Srijem ima umjereno kontinentalnu klimu, ljeta su sunčana i vruća, a zime su hladne i sa snijegom.

 

GOSPODARSTVO

Gospodarstvo Slavonije, Baranje i Srijema u velikoj se mjeri temelji na prerađivačkoj industriji (metalna, drvna, prehrambena, drvoprerađivačka), te  poljoprivredi, trgovini i građevinskom sektoru.  

Poljoprivreda kao jedna od okosnica gospodarstva u Slavoniji, Baranji i Srijemu obuhvaća 45% hrvatskog poljoprivrednog zemljišta, a na poljoprivrednim površinama uzgajaju se u najvećoj mjeri žitarice (pšenica i kukuruz), industrijsko bilje, te nešto manje voće. Značajan udio odnosi se na stočarstvo, a prevladava govedarstvo i svinjogojstvo uz razvijeno ribnjačarstvo.

Područje Slavonije, Baranje i Srijema obiluje prirodnim bogatstvima šuma koje pružaju važan izvor drvne građe (posebno visokokvalitetni hrast lužnjak) te bogatstvom voda.

Na području se razvija ponuda kontinentalnog turizma.

Bruto domaći proizvod - BDP (2015. g.) pet županija Slavonije, Baranje i Srijema iznosi 5.338 milijuna eura ili 6.623 eura po stanovniku – 37,2% ispod hrvatskog nacionalnog prosjeka.

BDP pet županija predstavlja 12,02% hrvatskog BDP-a.

 

STANOVNIŠTVO

Prema popisu stanovništva iz 2011. godine, ukupna populacija pet slavonskih županija iznosi 805.998 stanovnika. Najveći udio ukupnog stanovništva živi u Osječko-baranjskoj županiji, a slijedi Vukovarsko-srijemska županija.

Gustoća naseljenosti regije kreće se od 77,6 do 41,9 osoba po četvornom kilometru. Požeško-slavonska županija najmanje je naseljena županija na području Slavonije, Baranje i Srijema gdje ukupna gustoća naseljenosti iznosi 42,9 osoba po kvadratnom kilometru. Najveća gustoća zabilježena je u Brodsko-posavskoj županiji, a najniža u Virovitičko-podravskoj županiji. Na području Slavonije, Baranje i Srijema, Osijek je najveći grad, a slijede ga Slavonski Brod, Vinkovci, Vukovar, Đakovo, Požega i Virovitica. Ostali gradovi u Slavoniji imaju manje od 20.000 stanovnika.

Prema popisu stanovništva iz 2011.godine, Hrvati čine 87,25 posto stanovništva na području Slavonije, Baranje i Srijema, a najznačajnije etničke manjine su Srbi i Mađari, koji čine 8,1 posto, odnosno 1,3 posto stanovništva. Najveći udio srpske manjine je u Vukovarsko-srijemskoj županiji (15,5 posto), dok je najveća mađarska manjina i u relativnom i u apsolutnom smislu, zabilježena u Osječko-baranjskoj županiji.

 

TURIZAM

 Destinacija Slavonija, Baranja i Srijem  sa svojom atraktivnom i cjelogodišnjom ponudom kontinentalnog turizma poznata je po srdačnosti i gostoprimstvu domaćina, a atrakcije koje destinacija nudi odnose se na:

- izvrsne vinske regije Podunavlja i Slavonije sa vinogorjima: Baranja, Erdut i Srijem te Đakovo, Slavonski Brod, Nova Gradiška, Požega-Pleternica, Kutjevo, Daruvar, Pakrac, Feričanci, Orahovica-Slatina i Virovitica te tri najstarija vinska podruma u Hrvatskoj: Kutjevački podrum, Iločki podrumi, Podrum Vina Belje

- parkove prirode kao destinacije za aktivni odmor, Park prirode Kopački rit  i Park prirode Papuk

- gradove: Osijek sa baroknom Tvrđom, manifestacijom Pannonian Challenge i Baranjom, Đakovo kao središte nadbiskupije i Đakovačka ergela, Vinkovce kao najstarije urbano naselje, Vukovar sa dvorcem Eltz i Muzejom Vučedolske kulture, Slavonski Brod sa Tvrđavom, Virovitica i okolica sa svojim dvorcima, te Požega biser Zlatne doline.

- seoski turizam, dvorce Slavonije, Baranje i Srijema, biciklističke rute, termalne izvore (Bizovac i Lipik), autohtonu eno i gastro ponudu, te lovni turizam.

 

 KULTURA

Kulturno naslijeđe Slavonije, Baranje i Srijema spoj je utjecaja kroz povijest, posebice onih s kraja 17. stoljeća i tradicionalne kulture. Poseban utjecaj ostavio je barok u 18. stoljeću, kada su se Slavonija, Baranja i Srijem počeli razvijati nakon što je obnovljena stabilnost po završetku Osmanskih ratova. Slavonija, Baranja i Srijem pridonijeli su kulturi Hrvatske u cjelini, kako djelima umjetnika, posebno pisaca i pjesnika, tako i  putem pokrovitelja umjetnosti.

Slavonija, Baranja i Srijem je područje Hrvatske poznato po tradicijskoj glazbi, a tradicijska kultura čuva se kroz folklorne festivale gdje je istaknuto mjesto tamburaške glazbe i bećarca – forme tradicionalne pjesme koju je UNESCO prepoznao kao nematerijalnu kulturnu baštinu. Kuhinja Slavonije, Baranje i Srijema odražava kulturu regije kroz raznolikost njenih kulinarskih utjecaja koja predstavlja spoj tradicionalnih i stranih elemenata.

Slavonija, Baranja i Srijem su jedno od prvih vinogradarskih područja.

 

 POVIJEST

Područje Slavonije, Baranje i Srijema prvotno je bilo dio rimske pokrajine Panonije, a po propasti Rimskog carstva, naseljavaju je Slaveni.  Lokalna plemena ovdje stvaraju svoju prvu državu, i stupaju u savez s Avarima. 1091. godine područje osvajaju Mađari. Nakon poraza hrvatsko-mađarske vojske u bitci na Mohačkom polju 1526. regija prelazi u vlast  Osmanskog carstva. 

Mirovnim sporazumom u Srijemskim Karlovcima 1699. područje dolazi pod  Habsburšku krunu zajedno s ostatkom Hrvatske. Nakon revolucije 1848. Hrvatska i Slavonija čine autonomnu Hrvatsko-Slavonsku regiju, koja  1867. dolazi u ugarski dio monarhije. 1881. Vojna krajina se konačno sjedinjuje s civilnom Hrvatskom čime se cijela regija opet nalazi pod hrvatskom vlašću.

Nakon raspada Austro-Ugarske, Slavonija, Baranja i Srijem postaje dio Kraljevine Jugoslavije. Za vrijeme 2. svjetskog rata spada u njemačku okupacijsku zonu Nezavisne Države Hrvatske, a po završetku rata postaje dio Socijalističke Republike Hrvatske, unutar SFRJ.

Nakon demokratskih izbora 1990., Republika Hrvatska je 1991.g. proglasila neovisnost kao i većina država članica Jugoslavije. Koristeći bivšu saveznu vojsku i lokalne pobunjenike, Srbija i Crna Gora napale su 1991. Hrvatsku s ciljem zadržavanja osvojenih teritorija u krnjoj Jugoslaviji. Rat je završio 1995. pobjedom Hrvatske i oslobođenjem okupiranih područja, dok su istodobni saveznički hrvatsko-bošnjački uspjesi doveli do mirovnog procesa u Bosni i Hercegovini. Od 2000. počinju europske integracije. Potpisan je Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju, Hrvatska je pristupila Partnerstvu za mir i Svjetskoj trgovinskoj organizaciji. Postupno su jačali pozitivni procesi društvene i političke stabilizacije zemlje. Hrvatska je postala punopravna članica NATO-a 1. travnja 2009., a Europske unije, 1. srpnja 2013. godine.

vizualni_identitet_dno_hr_230__230x102.png
Pon - Pet: 9:00 - 17:00
Sub-Ned Zatvoreno

slavonija@slavonija.be

+32 2 230 6733
+32 477 164 772

Rue Montoyer 18/b
1040 Bruxelles
Belgium

Izjava o pristupačnosti

© 2022 Predstavništvo Slavonije, Baranje i Srijema - Bruxelles.