Parlamentarni i vijećnički pregovarači postigli su u petak neformalni politički sporazum o tri zakona EU koji će upravljati poljoprivrednom politikom EU 2023.-2027.

Pregovarači su prihvatili promjenu politike koja bi poljoprivrednu politiku EU trebala bolje prilagoditi potrebama pojedinih država članica, ali inzistiraju na tome da poljoprivredna politika Europske unije također mora ostati uobičajena. Nova pravila predviđaju da nacionalne vlade trebaju izraditi strateške planove, koje će Komisija odobriti, navodeći kako namjeravaju provoditi ciljeve EU na terenu. Komisija bi provjeravala njihov rad, kao i usklađenost s pravilima EU-a.

Promicanje boljih ekoloških performansi za farme u EU

Zahvaljujući zastupnicima u Europskom parlamentu, očuvanje i jačanje biološke raznolikosti u EU i ispunjavanje obveza Europske unije iz Pariškog sporazuma postat će jedan od ciljeva buduće poljoprivredne politike EU. Parlament je također osigurao da Komisija, prilikom procjene nacionalnih strateških planova, provjeri jesu li u skladu s EU-ovim ekološkim i klimatskim obvezama i ciljevima strategija EU za poljoprivredu do vilice do 2030. godine.

Tijekom pregovora Parlament je inzistirao na jačanju obveznih klimatskih i ekološki prihvatljivih praksi, takozvanih uvjetovanosti, koje svaki poljoprivrednik mora podnijeti za dobivanje izravne potpore. Povrh toga, europarlamentarci su uključili vlade EU-a da najmanje 35% proračuna za ruralni razvoj posvete mjerama vezanim za okoliš i klimu i, u pravilu, najmanje 25% proračuna izravnih plaćanja eko-shemama, što bi bilo dobrovoljno, ali bi povećalo prihod poljoprivrednika.

Više novca za male farme i mlade poljoprivrednike, te bolji uvjeti rada

Zastupnici u Europskom parlamentu osigurali su da se najmanje 10% izravnih nacionalnih plaćanja mora koristiti za potporu malim i srednjim poljoprivrednim gospodarstvima. U tu svrhu države članice mogle bi upotrijebiti redistributivnu nadoplatu ili odlučiti postupno smanjivati ​​godišnje izravne isplate poljoprivrednicima iznad 60 000 EUR i ograničiti ih na 100 000 EUR. Ako se uvede takav sustav, nacionalne vlade mogle bi poljoprivrednicima dopustiti da odbiti 50% plaća povezanih s poljoprivredom od ukupnog iznosa prije smanjenja.

Države EU-a mogle bi upotrijebiti najmanje 3% svojih proračuna ZPP-a za potporu mladim poljoprivrednicima. Podrška novim poljoprivrednicima mogla bi se dobiti iz sredstava za ruralni razvoj.

Europarlamentarci su također inzistirali na snažnijoj zaštiti prava poljoprivrednih radnika. Na brodu su dobili Vijeće za uspostavljanje mehanizma za povezivanje, najkasnije od 2025., državnih inspektora rada s agencijama koje plaćaju ZPP kako bi kažnjavale kršenja pravila EU-a o radu.

Pomaganje poljoprivrednicima u suočavanju s rizicima i krizama

Tijekom pregovora Parlament je tražio daljnje mjere koje će poljoprivrednicima pomoći u suočavanju s rizicima i potencijalnim budućim krizama. Uveli su mjere kako bi osigurali da tržište bude transparentnije i bolje pripremljeno za potencijalne turbulencije, kao i da će prakse usmjerene ka višim standardima zaštite okoliša, zdravlja životinja ili dobrobiti životinja biti izuzete od pravila tržišnog natjecanja. Postojeća krizna rezerva koja pomaže poljoprivrednicima u nestabilnosti cijena ili tržišta bit će pretvorena iz ad-hoc instrumenta u trajni s odgovarajućim proračunom.

Više transparentnosti za zaštitu fondova EU i veće sankcije za ponovljena kršenja

Zastupnici u parlamentu inzistirali su na većoj transparentnosti krajnjih korisnika EU subvencija i osigurali da će države članice dobiti pristup alatu za rudarenje podataka EU-a kako bi se izbjeglo zaobilaženje pravila EU-a i uredna zaštita fondova EU-a.

Parlament se također pobrinuo da će se oni koji se opetovano ne pridržavaju zahtjeva EU (npr. O okolišu i dobrobiti životinja) suočiti s povećanim sankcijama. To bi poljoprivrednike trebalo koštati 10% njihovih prava (u odnosu na današnjih 5%).

Više informacija o odobrenim tekstovima dostupno je u Pitanjima i odgovorima.

Sljedeći koraci

Slijedom političkog dogovora, tekst još treba tehnički i pravno usavršiti. Tada će ga morati odobriti Parlament - prvo Odbor za poljoprivredu, a zatim puni Dom - i Vijeće, da bi stupio na snagu. Nova pravila poljoprivredne politike EU trebala bi se primjenjivati ​​od 1. siječnja 2023. godine.

Posljednja reforma poljoprivredne politike EU-a, uspostavljena 1962. godine, datira iz 2013. Pravila ZPP-a za razdoblje 2013.-2020. Istjecala su 31. prosinca 2020., ali su produžena i zamijenjena prijelaznim pravilima do kraja 2022. godine.

ZPP čini manje od trećine (31,95% ili 386,6 milijardi eura) proračuna EU-a za višegodišnji financijski okvir od 2021. do 2027. (1,21 bilijuna eura). Otprilike 70% proračuna ZPP-a podržava prihode od šest do sedam milijuna poljoprivrednih gospodarstava u EU.