Nakon 10 godina pregovora, 1. srpnja 2013. Hrvatska je postala 28. država članica Europske unije. 10 godina kasnije, Hrvatska slavi svoje prvo desetljeće članstva u Europskoj uniji u ozračju nedavnog ulaska u europodručje i schengensko područje.

Ulaskom Republike Hrvatske u ovu ekonomsku i političku uniju, te protekom prvih 10 godina članstva, može se zaključiti kako je Hrvatska imala višestruke koristi. Kao članica Europske unije postali smo dio jedinstvenog tržišta, te je osiguran gospodarski rast i podizanje standarda građana Hrvatske. Članstvo nam je omogućilo pristup svim EU fondovima te financijsku podršku za razvoj različitih projekata regionalnog razvoja, projekata infrastrukture, obrazovanja, poljoprivrede, istraživanja i dr.

Ove godine Republika Hrvatska je ušla u Schengen i eurozonu čime se može zaokružiti prvih 10 godina članstva Hrvatske u Europskoj uniji, te iskazati zadovoljstvo jer su s mogućnošću  korištenja 25 milijardi eura raspoloživih u ovom financijskom razdoblju postavljeni čvrsti temelji za nastavak daljnjeg rasta gospodarstva i razvoja Republike Hrvatske na dobrobit njenih građana.

Važno je istaknuti i postignuća Projekta Slavonija, Baranja i Srijem.

Govoreći o direktnoj potpori pet slavonskih županija, do sada je ugovoreno preko 20 milijardi kuna za projekte, usmjerenim ka ostanku ljudi u Slavoniji, pomoći ekonomskom razvoju, zapošljavanju i tako dalje.

Značajna sredstva uložena su u restrukturiranje, modernizaciju, povećanje konkurentnosti poljoprivrednih gospodarstava, unaprjeđenje života u ruralnim sredinama, a od 2016. do danas odobrena je potpora u iznosu većem od 7 milijardi kuna, dok je isplaćeno šest milijardi kuna.

Kada je riječ o socijalnoj politici, značajna su sredstva investirana u pet slavonskih županija za unaprjeđenje socijalnih usluga i brigu o najranjivijim skupinama društva, osobito za djecu i starije. Kroz program Učinkoviti ljudski potencijali ugovoreno je 1.100 projekata vrijednih 2,5 milijardi kuna.

U razvoj zdravstvene infrastrukture od početka provedbe Projekta Slavonija ugovoreno je 48 projekata vrijednih 392 milijuna kuna – primjer su Opća bolnica u Viroviticu, dnevna bolnica i dnevna kirurgija u KBC-u Osijek, dnevna bolnica i dnevna kirurgija u Memorijalnoj bolnici u Vukovaru.

Glede prometne povezanosti, koja je ključna za hrvatsko gospodarstvo i za kvalitetu života, otvorena je dionica koridora Vc od 25 kilometara između Osijeka i Belog Manastira. Ostalo je još 5 kilometara do mađarske granice, čime će Hrvatska u potpunosti imati puni profil autoceste kroz Slavoniju i u konačnici spojiti Budimpeštu i Ploče.

Nastavlja se s realizacijom ključnih projekata – poput brze ceste Farkaševac-Bjelovar-Virovitica, zatim autocesta do Požege te srijemska granična transverzala, te cesta od Križevaca prema Koprivnici. Na taj će se način, u prometnom smislu, napraviti ogromni iskoraci za Hrvatsku i praktički do 2030. riješiti pitanje prometne povezanosti kao jednog od ključnih preduvjeta za ravnomjeran regionalni razvoj.