Tim novim paketom Unija namjerava oblikovati digitalno gospodarstvo na razini EU-a i utvrditi standarde za ostatak svijeta, kao što je to već učinila u području zaštite podataka. Postojeća pravila EU-a za digitalne usluge nisu se bitno mijenjala dvadeset godina, otkako je usvojena direktiva o e-trgovini.

Stroža pravila za suzbijanje nezakonitog sadržaja na internetu

Pružatelji digitalnih usluga s poslovnim nastanom u trećim zemljama morat će se pridržavati pravila iz Akta o digitalnim uslugama ako su njihove usluge namijenjene potrošačima ili korisnicima u Europskoj uniji.

Treba uspostaviti obvezujući mehanizam obavješćivanja i djelovanja kako bi korisnici mogli obavijestiti internetske posrednike o potencijalno nezakonitom sadržaju ili ponašanju. To bi internetskim posrednicima trebalo pomoći da brzo reagiraju i poduzimaju transparentnije mjere u vezi s potencijalno nezakonitim sadržajem. Korisnici bi također trebali imati mogućnost da zatraže pravnu zaštitu putem nacionalnog tijela za rješavanje sporova.

Parlament traži da se uvede strogo razlikovanje između nezakonitog i štetnog sadržaja i predlaže da se sustav pravne odgovornosti primjenjuje samo na „nezakoniti sadržaj” kako je definiran u pravu EU-a ili nacionalnom pravu.

Platforme ne bi trebale filtrirati sadržaj pri učitavanju ni koristiti bilo koji oblik prethodne kontrole sadržaja kako bi se pronašao štetan ili nezakoniti sadržaj. Umjesto toga, konačnu odluku o zakonitosti sadržaja trebalo bi donositi isključivo neovisno pravosuđe, a ne privatna poduzeća.

Štetan sadržaj, govor mržnje i dezinformacije trebalo bi suzbijati povećanjem transparentnosti i pomaganjem građanima da steknu medijsku i digitalnu pismenost u pogledu širenja takvog sadržaja.

Internet sigurniji za potrošače

Parlament smatra da bi se budući Akt o digitalnim uslugama trebao temeljiti na načelu „što je nezakonito izvan interneta nezakonito je i na internetu” te na načelima zaštite potrošača i sigurnosti korisnika.

Platforme i usluge internetskog posredovanja moraju poboljšati otkrivanje i uklanjanje lažnih tvrdnji i nepoštenih trgovaca, na primjer onih koji na internetu prodaju lažnu medicinsku opremu ili opasne proizvode, što je bio slučaj kad je izbila pandemija koronavirusa.

Europarlamentarci su zatražili i da se uvede novo načelo „upoznaj svojeg klijenta”, kojim se od platformi traži da provjeravaju i sprječavaju lažna poduzeća da pomoću njihovih usluga prodaju nezakonite i nesigurne proizvode i sadržaj.

K tome, treba predložiti i nova pravila za sprječavanje nefunkcioniranja tržišta koje uzrokuju velike platforme kako bi se tržišta otvorila novim akterima, na primjer novoosnovanim, malim i srednjim poduzećima. Više informacija o zahtjevima Odbora za unutarnje tržište, koji su na plenarnoj sjednici podržani s 571 glasom za, 26 protiv i 94 suzdržana, možete pronaći ovdje i ovdje.

Smanjenje ovisnosti korisnika o algoritmima

Parlament želi korisnicima dati veću kontrolu nad time što vide na internetu, odnosno omogućiti im da u potpunosti odustanu od prilagodbe sadržaja te da budu manje ovisni o algoritmima. Ciljano oglašavanje treba strože regulirati u korist kontekstualiziranih i manje nametljivih vrsta oglašavanja koje zahtijevaju manje podataka i ne ovise o praćenju interakcije korisnika sa sadržajem. Zastupnici također pozivaju Komisiju da nastavi procjenjivati mogućnosti regulacije ciljanog oglašavanja, koja bi uključivala uklanjanje i zabranu sadržaja.

Aktom o digitalnim uslugama treba predvidjeti i pravo na anonimno korištenje digitalnih usluga kad god je to moguće. Uz to, kako bi se osiguralo poštovanje novih pravila, Komisija bi trebala procijeniti mogućnost osnivanja europskog tijela koje bi bilo nadležno za nadzor i određivanje kazni. Više informacija o zahtjevima Odbora za pravna pitanja, koji su podržani s 637 glasova za, 26 protiv i 28 suzdržanih, možete pronaći ovdje i ovdje.

Temeljna prava na internetu

U nezakonodavnoj rezoluciji Odbora za građanske slobode, usvojenoj s 566 glasova za, 45 protiv i 80 suzdržanih, težište je na temeljnim pravima. U rezoluciji se traži da se sadržaj uklanja na „pažljiv, proporcionalan i nediskriminirajući način” kako bi se zaštitili sloboda izražavanja i informiranja te pravo na privatnost i zaštita podataka. Zastupnici su kao probleme istaknuli mikrociljanje korisnika na temelju njihovih slabosti te širenje govora mržnje i dezinformacija i pozvali na transparentnost politika kojima se regulira monetizacija sadržaja na internetskim platformama.