Od dugoročnog proračuna EU-a korist imaju milijuni studenata, tisuće istraživača, gradovi, poslovni subjekti, regije i nevladine organizacije.

On doprinosi zdravijoj i sigurnijoj hrani, novim i boljim cestama, željezničkim prugama i zračnim lukama, čišćem okolišu i boljoj sigurnosti na vanjskim granicama EU-a. Udruživanjem resursa Europa postaje snažnija i moguće je financiranje projekata koji poboljšavaju živote građana. Budući da se Europa suočava s razornim društvenim i gospodarskim posljedicama pandemije koronavirusa, ambiciozan proračun EU-a koji ispunjava očekivanja građana važniji je no ikad prije.

Što je dugoročni proračun EU-a?

Dugoročni proračun EU-a, poznat i pod nazivom višegodišnji financijski okvir (VFO), postavlja granicu ulaganja EU-a u raznim područjima za razdoblje od najmanje pet godina. Zadnji dugoročni proračun donesen je za razdoblje od sedam godina.

Jedan od razloga postojanja dugoročnog proračuna je predvidljivost financiranja projekata. Ona je potrebna primjerice istraživačima na znanstvenim projektima koji se provode nekoliko godina.

Kako bi se moglo reagirati na nepredvidive i izvanredne situacije, poput pandemije COVID-19, dugoročni proračun mora biti fleksibilan i sadržavati instrumente koji omogućavaju korištenje novca tamo gdje je najpotrebniji. Na primjer, Fond solidarnosti EU-a postoji zbog pružanja financijske pomoći državi članici u slučaju velike katastrofe, dok Europski fond za prilagodbu globalizaciji pomaže kod traženja novog posla zaposlenicima koji su zbog strukturnih promjena u svjetskoj trgovini ili ekonomske krize postali višak. Od početka krize izazvane koronavirusom sredstva EU-a stavljena su na raspolaganje kako bi se suzbili socioekonomski učinci pandemije i poduprli zdravstveni sustavi država članica.

Za razliku od nacionalnih proračuna, EU je više investicijski proračun. Njime se primjerice ne financira primarno obrazovanje ili nacionalna obrana. Umjesto toga, fokus je na ključnim područjima koja Europljanima pružaju dodatnu vrijednost kroz jačanje rasta i konkurentnosti ili iskazivanju solidarnosti pružanjem potpore onima koji su najteže pogođeni koronakrizom.

Na što EU troši novac?

Proračun podržava istraživanja i inovacije, ulaganja u transeuropske mreže i razvoj malog i srednjeg poduzetništva (SME), kojima je cilj potaknuti rast i stvoriti nove poslove u EU-u.

Zajednička poljoprivredna politika EU-a, kao i Zajednička ribarstvena politika i okoliš, pod trenutnim dugoročnim proračunom dobivaju najviše sredstava. Slijedi ulaganje u „kohezijske” programe kojima je cilj smanjiti razlike u stupnju razvoja regija EU-a. Kroz dugoročni proračun financiraju se i međunarodna humanitarna pomoć i razvojni projekti.

Saznajte više o programima koje dugoročni proračun podržava, kao i projektima u svojoj regiji.

Kako se financira dugoročni proračun?

Dugoročni proračun EU-a ima složenu strukturu i nekoliko izvora prihoda.

Oni uključuju:

• doprinose država EU-a
• uvozne carine na proizvode izvan EU-a
• kazne za kompanije koje krše pravila tržišnog natjecanja EU-a

Kako bi se zemljama EU-a pomoglo uštedjeti novac, posebno u svjetlu posljedica koronavirusa, Parlament želi reformirati način financiranja proračuna EU-a i pozvao je na nove izvore prihoda.

Zbog očekivanog pada bruto nacionalnog dohotka država članica EU-a u svjetlu pandemije i radi financiranja oporavka, Parlament je odobrio povećanje takozvane „gornje granice vlastitih sredstava”, posebno najvećeg iznosa koji EU može zatražiti od država članica za financiranje proračuna.

Kakav će biti proračun za 2021.-2027.?

Parlament je u pregovorima osigurao dodatnih 15 milijardi eura za jačanje ključnih programa EU-a kao što su EU za zdravlje, Obzor Europa (istraživanje i inovacije) i Erasmus+ (mladi i obrazovanje) koji poboljšavaju život u cijeloj Europi. Dodatna milijarda eura omogućit će fleksibilnost u rješavanju eventualnih budućih kriza.

Najmanje 30 posto proračuna EU-a i fonda za oporavak vrijednog 750 milijardi eura iskoristit će se za klimatske ciljeve. Parlament je osigurao i pojačani proračunski nadzor fonda za oporavak. Za proračun za 2021.-2027. potreban je konačni pristanak Parlamenta, kao i jednoglasna podrška Vijeća. Parlament je glasanjem 16. prosinca odobrio sedmogodišnji proračun, a Vijeće ga je usvojilo sljedeći dan. Zajedno s paketom oporavka od pandemije COVID-19 omogućit će EU-u ulaganje od 1,8 bilijuna eura.

Izvor