Instrument za oporavak i otpornost vrijedan 672,5 milijardi eura ključan je alat u planu oporavka EU-a i njime se podupiru reforme koje su odgovor na koronakrizu.

Tijekom plenarne sjednice u veljači zastupnici EU parlamenta glasaju o pravilima kojima se uspostavlja Mehanizam za oporavak i otpornost, vodeći program EU-a u planu oporavka vrijednom 750 milijardi eura. Parlament i Vijeće postigli su privremeni dogovor o instrumentu u prosincu 2020.

Njime će se državama članicama EU-a pružiti opsežna potpora za ulaganja i reforme za ublažavanje gospodarskih i socijalnih posljedica pandemije i pripremu gospodarstava EU-a za održivu i digitalnu budućnost.

Bespovratna sredstva i zajmovi

Novac će biti dostupan u obliku bespovratnih sredstava i zajmova. Bespovratna sredstva iznosit će 312,5 milijardi eura u cijenama iz 2018. (stvarni iznos prilagodit će se naviše kako bi se u obzir uzela inflacija).

Dodjela bespovratnih sredstava među zemljama temeljit će se na nekoliko kriterija: u početnoj fazi, do kraja 2022., uključivat će broj stanovnika, BDP po stanovniku i nezaposlenost u razdoblju 2015.-2019. Kasnije će se u obzir uzeti rezultati gospodarstva u 2020. i 2021. umjesto nezaposlenosti. Komisija do kraja 2023. mora preuzeti obveze za puni iznos bespovratnih sredstava državama članicama EU-a, a novac će biti isplaćen do kraja 2026.

Zajmovi će se osigurati na zahtjev država članica do kraja 2023. u ukupnom iznosu od 360 milijardi eura u cijenama iz 2018. Razina zajmova za svaku zemlju ograničit će se na 6,8 posto njezinog bruto domaćeg proizvoda.

U što će se novac ulagati

Mehanizam za oporavak i otpornost koristit će se za šest područja:

• zelena tranzicija
• digitalna transformacija
• pametan, održiv i uključiv rast
• socijalna i teritorijalna kohezija
• jačanje otpornosti i pripravnost na krize
• politike za sljedeću generaciju, uključujući obrazovanje i vještine

Nacionalni planovi trebaju predvidjeti najmanje 37 posto proračuna za klimu i biološku raznolikost, a dodatnih 20 posto za digitalne mjere. Pravilima se zabranjuje financiranje mjera kojima se nanosi znatna šteta okolišu.

Kako će funkcionirati

Za dobivanje potpore države članice moraju pripremiti planove za oporavak i otpornost u kojima predlažu niz reformi i projekata javnih ulaganja koji se mogu provesti do 2026. Ti će se planovi uključiti u ciklus koordinacije gospodarskih politika u okviru europskog semestra i podnijeti do 30. travnja.

Komisija ocjenjuje planove i Vijeću podnosi prijedlog o iznosima bespovratnih sredstava i zajmova za svaku zemlju te o ciljnim vrijednostima i ključnim etapama koje treba ostvariti. Vijeće zatim donosi planove.

Za potporu su prihvatljive i nacionalne mjere poduzete u vezi s koronakrizom od veljače 2020.

Plaćanje se vrši nakon postizanja ključnih etapa i ciljnih vrijednosti, no države mogu zatražiti pretfinanciranje u iznosu do 13 posto ukupnog iznosa, koji se isplaćuje nakon što Vijeće usvoji njihov plan.

Države članice dva puta godišnje u okviru europskog semestra izvještavaju o ostvarenom napretku.

Izvor