Europska komisija iznijela je ažuriranu Industrijsku strategiju EU-a kako bi osigurala da se pri razvoju europske industrije vodi računa o novim okolnostima koje su proizišle iz krize uzrokovane pandemijom COVID-a 19 i pomogla u transformaciji na održivije, otpornije, digitalno i konkurentno gospodarstvo.

Mala i srednja poduzeća su u središtu ažurirane Strategije, uz prilagođenu financijsku potporu i mjere za omogućavanje da mala, srednja i novoosnovana poduzeća iskoriste tu dvostruku tranziciju. Komisija namjerava imenovati g. Vazila Hudáka izaslanikom za mala i srednja poduzeća, i njegovo je imenovanje u ovom trenutku u završnoj fazi.

Komisija je danas donijela i prijedlog Uredbe o stranim subvencijama koje narušavaju jedinstveno tržište. Riječ je o ključnom elementu industrijske strategije EU-a kojim se osiguravaju ravnopravni uvjeti i promiče pošteno natjecanje na jedinstvenom tržištu.

U danas objavljenoj ažuriranoj Industrijskoj strategiji naglasak je na sljedećim područjima:

Jačanje otpornosti jedinstvenog tržišta

Jedinstveno tržište bilo je na velikoj kušnji nakon izbijanja pandemije COVID-a 19 i posljedičnih ograničenja opskrbe, zatvaranja granica i opće fragmentacije. Kriza je pokazala da je neophodno održati slobodno kretanje osoba, robe, usluga i kapitala na jedinstvenom tržištu te surađivati kako bi ono bilo otporno na poremećaje. Stoga će Komisija, među ostalim:

• predložiti Instrument za izvanredne situacije za jedinstveno tržište kao strukturno rješenje za osiguravanje slobodnog kretanja osoba, robe i usluga u slučaju kriza u budućnosti. Time će se omogućiti veća transparentnost i solidarnost te pomoći izbjeći nestašice kritičnih proizvoda njihovim stavljanjem na raspolaganje u kraćem roku i intenzivnijom suradnjom u javnoj nabavi;
• inzistirati na potpunoj provedbi Direktive o uslugama kako bi osigurala da države članice poštuju svoje postojeće obveze, uključujući obvezu obavješćivanja kako bi se uočile i uklonile moguće nove prepreke;
• intenzivirati nadzor tržišta proizvoda, i to potporom nacionalnim tijelima u jačanju njihovih kapaciteta i ubrzavanjem digitalizacije inspekcija proizvoda i prikupljanja podataka;
• mobilizirati znatna ulaganja za potporu malim i srednjim poduzećima; osmisliti i provesti mehanizme za alternativno rješavanje sporova kako bi riješila problem kašnjenja pri plaćanju malim i srednjim poduzećima te iznijeti mjere za smanjivanje opasnosti od nesolventnosti kojoj su takva poduzeća izložena.

Rješavanje EU-ova problema strateške ovisnosti

Otvorenost za trgovinu i ulaganje je prednost te omogućuje rast i stabilnost EU-a kao velikog uvoznika i izvoznika. Ipak, pandemija je ukazala na potrebu da se analiziraju i eliminiraju strateške ovisnosti, i to na tehnološkom i na industrijskom planu. S obzirom na to, Komisija:

• je provela detaljnu analizu na temelju trgovinskih podataka: početna je analiza 5200 proizvoda koji se uvoze u EU pokazala da je 137 od njih (6 % vrijednosti uvoza robe u EU) osjetljiva roba o kojoj je EU jako ovisan – većinom u energetski intenzivnim granama industrije (među ostalim riječ je o sirovinama) i zdravstvu (na primjer sastojci za farmaceutsku industriju), te u drugim područjima bitnima za potporu zelenoj i digitalnoj transformaciji. 34 proizvoda (0,6 % vrijednosti uvoza robe u EU) potencijalno su još osjetljiviji s obzirom na vjerojatnu malu mogućnost daljnje diverzifikacije i zamjene proizvodnjom u EU-u. Analiza je ukazala i na probleme i ovisnosti u području naprednih tehnologija;
• je predstavila rezultate šest dubinskih studija na temu sirovina, baterija, aktivnih sastojaka u farmaceutskim proizvodima, vodika, poluvodiča te tehnologija računalstva u oblaku i najsuvremenijih tehnologija, u kojima su detaljnije mapirane strateške ovisnosti i njihov utjecaj;
• će pokrenuti drugu fazu pregleda potencijalnih ovisnosti u ključnim područjima, s naglaskom na proizvode, usluge i tehnologije koji su ključni za dvostruku tranziciju, poput obnovljivih izvora, pohrane energije i kibersigurnosti, te razviti sustav praćenja u okviru Komisijina Opservatorija za ključne tehnologije.
• će raditi na diverzifikaciji međunarodnih sustava opskrbe i razvijati međunarodna partnerstva kako bi Europa bila bolje pripremljena za budućnost;
• podupire nove industrijske saveze u strateškim područjima kada je to potrebno da bi se ubrzalo aktivnosti koje se inače ne bi razvijale. Industrijski savezi poticat će se kada privlače privatne ulagače te će se o novim poslovnim partnerstvima i modelima raspravljati otvoreno, transparentno i u potpunosti u skladu s načelima tržišnog natjecanja, u područjima gdje mogu poboljšati potencijal za inovacije i stvaranje radnih mjesta velike vrijednosti. Takvi savezi funkcioniraju kao široka i u načelu otvorena platforma te će posebno biti usmjereni na novoosnovana te mala i srednja poduzeća.
• Komisija priprema pokretanje Saveza za procesore i poluvodičke tehnologije te Saveza za industrijske podatke, računalstvo u oblaku i najsuvremenije tehnologije; a razmatra i pripremu Saveza za rakete-nosače za lansiranje u svemir te za zrakoplovstvo s nultom stopom emisija;

• podupire nastojanja država članica da udruže javne resurse u okviru Važnih projekata od zajedničkog europskog interesa (IPCEI) u područjima gdje tržište samo ne može dovesti do revolucionarnih inovacija, uz moguću potporu iz proračuna EU-a;
• najavljuje strategiju i moguće promjene zakonodavstva za više inicijativa u normizaciji, uključujući u području poslovnih usluga, te transparentno surađuje s drugim akterima u područjima od zajedničkog interesa.

Ubrzavanje dvostruke tranzicije

U Industrijskoj strategiji iz 2020. najavljena su djelovanja kojima se podupire zelena i digitalna tranzicija industrije EU-a, no pandemija je drastično utjecala na brzinu i razmjere te transformacije. Stoga Komisija predlaže nove mjere za potporu poslovnim modelima zelene i digitalne tranzicije, i to uključuje:

• suradnju u planiranju tranzicije s industrijom, javnim tijelima, socijalnim partnerima i drugim dionicima, svugdje gdje je to potrebno, a najprije u turizmu i energetski intenzivnim industrijama. Takvim se pristupom omogućuje bolje praktično razumijevanje razmjera, troškova i uvjeta za potrebna djelovanja u cilju dvostruke tranzicije u najrelevantnijim sustavima te izrada plana djelovanja za održivu konkurentnost;
• pružanje dosljednog regulatornog okvira kako bi se ostvarili ciljevi digitalnog desetljeća Europe i „spremnosti na 55”, uključujući ubrzavanje iskorištavanja obnovljive energije i osiguravanje pristupa dostatnoj, povoljnoj i dekarboniziranoj električnoj energiji;
• dostupnost savjetnika za održivost za mala i srednja poduzeća te potporu poslovnim modelima utemeljenima na podacima, kako bi se ostvarila maksimalna korist u zelenoj i digitalnoj tranziciji;
• ulaganja u usavršavanje i prekvalifikaciju za dvostruku tranziciju.

Jedan od ciljeva temeljitog preispitivanja propisa EU-a u području tržišnog natjecanja koje je u tijeku također je osiguravanje da ti propisi pomažu u zelenoj i digitalnoj tranziciji u korist građana Europe u vremenu temeljitih promjena u globalnom tržišnom okruženju.