Države članice mogu iskoristiti ta sredstva za poboljšanje pristupa zapošljavanju, otvaranje većeg broja boljih radnih mjesta s pravednim radnim uvjetima, pružanje potpore najranjivijima, uključujući djecu u opasnosti od siromaštva, te osposobljavanje ljudi za stjecanje odgovarajućih vještina za zelenu i digitalnu tranziciju. Sredstvima iz ESF-a podupirat će se države članice u ostvarivanju socijalnih ciljeva EU-a do 2030. utvrđenih u Akcijskom planu za europski stup socijalnih prava.

U okviru novog ESF-a sve države članice EU-a uložit će najmanje 25 % svojih sredstava iz ESF-a u socijalnu uključenost, a najmanje 3 % u borbu protiv neimaštine. Države članice EU-a u kojima je stopa mladih koji nisu zaposleni, ne školuju se i ne osposobljavaju (skupina NEET) iznad prosjeka EU-a morat će izdvojiti najmanje 12,5 % sredstava iz ESF-a za potporu zapošljavanju mladih.

Zemlje u kojima je rizik od siromaštva ili socijalne isključenosti djece iznad prosjeka EU-a moraju za rješavanje tog problema iskoristiti najmanje 5 % svojih sredstava iz ESF-a. Sve ostale države članice moraju izdvojiti odgovarajući iznos za potporu zapošljavanju mladih i borbu protiv siromaštva djece.

Očekuje se da će Uredba o ESF-u stupiti na snagu 1. srpnja 2021. nakon objave u Službenom listu. Od 2014. iz Europskog socijalnog fonda (ESF) pružena je potpora za više od 33,4 milijuna ljudi diljem EU-a. Ublažen je i šok pandemije, posebno pružanjem prijeko potrebnih financijskih sredstava za programe skraćenog radnog vremena, mjere zapošljavanja i osposobljavanje mladih.

Države članice EU-a imale su mogućnost preraspodijeliti sredstva iz kohezijskih fondova tamo gdje su bila najpotrebnija u okviru inicijativa CRII i CRII+. Očekuje se da će se u okviru programa REACT-EU ESF-u dodijeliti dodatna sredstva u iznosu od oko 17,5 milijardi eura, od čega je Europska komisija već odobrila 1,2 milijarde eura.