U svijetu u kojem se borimo protiv pandemije i tražimo rješenja za dugoročne izazove poput klimatskih promjena, EU kroz otvorenu demokratsku raspravu želi čuti što građani misle i koji su njihovi prioriteti.

Uključiv demokratski proces

Nedavno istraživanje Eurobarometra pokazalo je da 92 posto Europljana želi da se glas građana „uzme više u obzir pri donošenju odluka koje se odnose na budućnost Europe”. Uz pomoć Konferencije, EU to želi ostvariti.

Europski parlament, Komisija i Vijeće pozivaju sve Europljane da iznesu svoje ideje o tome kako se Europa treba razvijati, koji su prioriteti, kako se pripremiti za svijet nakon pandemije koronavirusa. Institucije žele čuti mišljenje što većeg broja ljudi, s posebnim naglaskom na mladima.

Konferencija je više od obične rasprave. Doprinosi građana u nadolazećim mjesecima prikupljaju se na internetskoj platformi i koristit će se u raspravama sa zastupnicima u Europskom parlamentu, zastupnicima u nacionalnim parlamentima, predstavnicima vlada i institucija EU-a te drugim dionicima. Rasprave će biti temelj za prijedloge politika i konkretno djelovanje EU-a. Parlament, Komisija i Vijeće obvezali su se slušati građane i pratiti ishod Konferencije.

Svi Europljani mogu sudjelovati u tom procesu, bez obzira na dob, spol, obrazovanje ili profesionalno iskustvo. Parlament posebice želi osigurati aktivno sudjelovanje mladih te će na Europskom skupu mladih (EYE) u listopadu 2021. prikupiti njihove vizije o budućnosti Europe.

Kako je Konferencija organizirana?

Digitalna platforma Konferencije pokrenuta je 19. travnja. Omogućuje ljudima da na internetu razmjenjuju ideje i raspravljaju o njima te da, ovisno o zdravstvenim uvjetima, pripreme događanja diljem EU-a. Ta događanja poslužit će kao još jedan izvor ideja za promjenu. Države članice također će organizirati razna događanja.

Iznesene ideje će se razmotriti nakon ljeta, na europskim građanskim panelima koji okupljaju ljudi iz različitih društvenih slojeva. Četiri građanska panela i 200 članova bavit će se različitim temama:

• Europska demokracija i vrijednosti, prava, vladavina prava, sigurnost
• Klimatske promjene, okoliš i zdravlje
• Snažnije gospodarstvo, socijalna pravda, radna mjesta, obrazovanje, mladi, kultura, sport i digitalna
  transformacija
• EU u svijetu i migracije

Svaki panel sastat će se najmanje tri puta i sam određuje svoje prioritete. Njihove preporuke predstavljaju se na plenarnom zasjedanju Konferencije.

Plenarna zasjedanja Konferencije imaju središnju ulogu. Predstavnici institucija EU-a, vlada i civilnog društva sastaju se ondje s građanima i raspravljaju i izrađuju prijedloge za promjene. Europski parlament zalagao se za politički snažnu plenarnu skupštinu s mnogim izabranim predstavnicima, kao i za važnu ulogu građana.

Konstituirajuća plenarna sjednica održava se 19. lipnja u Strasbourgu. Neki članovi će biti fizički prisutni, dok neki sudjeluju na daljinu. Kroz jesen i zimu održat će se više sastanaka i raspravljati o prijedlozima s građanskih panela.

Saznajte tko su predstavnici Europskog parlamenta u plenarnoj skupštini Konferencije

Izvršni odbor odgovoran je za funkcioniranje Konferencije. Sastoji se od predstavnika Europskog parlamenta, Vijeća i Komisije te promatrača.

Što je rezultat Konferencije?

Ishod ovisi o prijedlozima građana i raspravama.

Izvršni odbor na temelju prijedloga koje odobri plenarna skupština Konferencije sastavlja završno izvješće. Ono će biti pripremljeno u suradnji s plenarnom skupštinom koja ga treba odobriti. Zatim će biti podneseno na daljnje postupanje Europskom parlamentu, Vijeću i Komisiji.

Parlament je naglasio da Konferencija treba imati stvaran utjecaj na način funkcioniranja EU-a i treba osigurati da su pitanja koja građani smatraju važnima u središtu politika EU-a.