Europska komisija predložila je iznimnu mjeru koju financira Europski poljoprivredni fond za ruralni razvoj (EPFRR) kako bi se državama članicama omogućilo plaćanje jednokratnog paušalnog iznosa poljoprivrednicima i poljoprivredno-prehrambenim poduzećima pogođenim značajnim povećanjem ulaznih troškova. 

Takva povećanja cijena, posebice energenata, gnojiva i stočne hrane, narušavaju poljoprivredni sektor i ruralne zajednice, što dovodi do problema s likvidnošću i novčanim tokovima poljoprivrednika i malih ruralnih poduzeća aktivnih u preradi, marketingu ili razvoju poljoprivrednih proizvoda. Izravnim rješavanjem ovih izazova novčanog toka, pomažući da se oni održe na površini, potpora će se pozabaviti poremećajima na tržištu i tako pridonijeti globalnoj sigurnosti hrane.

Nakon što je usvoje suzakonodavci, ova mjera omogućit će državama članicama da odluče koristiti raspoloživa sredstva do 5%njihova proračuna EPFRR-a za godine 2021. – 2022. za izravnu potporu dohotku poljoprivrednicima i malim i srednjim poduzećima aktivnim u preradi, marketingu ili razvoju poljoprivrednih proizvoda. To predstavlja potencijalni proračun od 1,4 milijarde eura u EU. Od država članica traži se da ovu potporu usmjere na korisnike koji su najviše pogođeni trenutačnom krizom i koji se bave kružnim gospodarstvom, upravljanjem hranjivim tvarima, učinkovitom upotrebom resursa ili ekološkim i klimatskim metodama proizvodnje. Odabrani poljoprivrednici i mala i srednja poduzeća mogli bi dobiti do 15.000 eura, odnosno 100.000 eura. Isplate bi se trebale izvršiti do 15. listopada 2023. Kako bi iskoristile tu iznimnu mogućnost, države članice morat će podnijeti izmjenu svojih programa ruralnog razvoja uvodeći ovu novu mjeru.

Današnji izniman prijedlog slijedi paket potpore od 500 milijuna eura za poljoprivrednike EU-a usvojen 23. ožujka u okviru Komunikacije o “očuvanju sigurnosti hrane i jačanju otpornosti prehrambenih sustava” . U ove dvije mjere Komisija potiče države članice da podupru poljoprivrednike koji se bave održivom praksom.

U tom kontekstu, Komisija također pojačava praćenje glavnih poljoprivrednih tržišta pogođenih ratom. Nakon predmetne odluke, države članice morat će obavijestiti Komisiju o svojoj mjesečnoj razini zaliha žitarica, uljarica, riže i certificiranog sjemena ovih proizvoda koje drže relevantni proizvođači, veletrgovci i operateri. Europska komisija je također pokrenula namjensku nadzornu ploču koja predstavlja ažurirane, detaljne statistike o cijenama, proizvodnji i trgovini mljevenom pšenicom, kukuruzom, ječmom, repicom, suncokretovim uljem i sojinim zrnom na razini EU i na globalnoj razini. To tržišnim subjektima pruža pravovremenu i točnu sliku dostupnosti osnovnih proizvoda za hranu i hranu za životinje.

Više informacija

Izvor: Europska komisija

Foto: Denis Despot