Europska komisija je potvrdila da je Hrvatska spremna uvesti euro 1. siječnja 2023., te će se broj država članica eurozone popeti na dvadeset.

Zaključak je naveden u Izvješću o konvergenciji za 2022. u kojem se ocjenjuje napredak koji su Bugarska, Češka, Hrvatska, Mađarska, Poljska, Rumunjska i Švedska postigle prema pridruživanju europodručju. To je sedam država članica izvan europodručja koje su se pravno obvezale na uvođenje eura. Izvješće zaključuje da:

• Samo Hrvatska i Švedska ispunjavaju kriterij stabilnosti cijena.
• Sve države članice ispunjavaju kriterij javnih financija, osim Rumunjske koja je jedina država članica koja je podvrgnuta postupku u slučaju prekomjernog deficita.
• Bugarska i Hrvatska dvije su države članice koje ispunjavaju kriterij tečaja.
• Bugarska, Hrvatska, Češka i Švedska ispunjavaju kriterij dugoročne kamatne stope.

Izvješće utvrđuje da Hrvatska ispunjava četiri nominalna kriterija konvergencije i da je njezino zakonodavstvo u potpunosti usklađeno sa zahtjevima Ugovora i Statuta Europskog sustava središnjih banaka/ECB.

Procjena Komisije nadopunjena je vlastitim Izvješćem o konvergenciji Europske središnje banke (ECB), koje je objavljeno.

Uvođenje eura u Hrvatskoj u svjetlu procjene Komisije i uzimajući u obzir dodatne čimbenike relevantne za gospodarsku integraciju i konvergenciju, uključujući razvoj platne bilance i integraciju tržišta proizvoda, rada i financijskih tržišta, Komisija smatra da Hrvatska ispunjava uvjete za uvođenje eura. Stoga je usvojila i prijedloge Odluke Vijeća i Uredbe Vijeća o uvođenju eura u Hrvatskoj.

Vijeće će konačne odluke o hrvatskom uvođenju eura donijeti u prvoj polovici srpnja, nakon rasprava u Euroskupini i Europskom vijeću, te nakon davanja mišljenja Europskog parlamenta i ECB-a.

Stoga Izvješće označava ključni i povijesni korak na hrvatskom putu prema uvođenju eura.

 U svim ispitanim državama članicama izvan europodručja osim Hrvatske, Izvješće također utvrđuje da nacionalno zakonodavstvo u monetarnom području nije u potpunosti kompatibilno sa zakonodavstvom EMU i Statutom Europskog sustava središnjih banaka/ECB.

Komisija je također ispitala dodatne čimbenike iz Ugovora koje bi trebalo uzeti u obzir pri ocjeni održivosti konvergencije. Ova analiza pokazuje da su ispitane države članice općenito dobro ekonomski i financijski integrirane u EU. Međutim, neke od njih još uvijek imaju makroekonomske slabosti i/ili se suočavaju s izazovima vezanim uz njihovo poslovno okruženje i institucionalni okvir koji mogu predstavljati rizike u pogledu održivosti procesa konvergencije.

Učinkovita provedba reformi i ulaganja navedenih u njihovim nacionalnim planovima za oporavak i otpornost riješit će ključne makroekonomske izazove. U slučaju Mađarske i Poljske, Komisija trenutno ocjenjuje planove kako bi se uvjerila da su svi kriteriji ocjenjivanja ispunjeni.

Izvješće o konvergenciji Europske komisije čini osnovu za odluku Vijeća EU-a o tome ispunjava li država članica uvjete za pristupanje europodručju.

Izvješće o konvergenciji Europske komisije odvojeno je od Izvješća o konvergenciji ECB-a, ali je objavljeno paralelno s njim. Izvješća o konvergenciji objavljuju se svake dvije godine ili kada postoji poseban zahtjev države članice za procjenu njezine spremnosti za pridruživanje europodručju - na primjer, Latvija 2013. godine.

Sve države članice, osim Danske, zakonski su se obvezale pridružiti europodručju. Danska, koja je pregovarala o opt-out aranžmanu u Ugovoru iz Maastrichta, stoga nije obuhvaćena Izvješćem.

Dok su pandemija COVID-19 i kasniji gospodarski oporavak 2021. godine imali vrlo značajan utjecaj na nalaze Izvješća o konvergenciji za 2022., utjecaj ruske ničim izazvane invazije na Ukrajinu koja je započela u veljači 2022. na povijesne podatke korištene za pripremu Izvješća bila je ograničena. Stupanj do kojeg na pokazatelje ekonomske konvergencije utječe kriza izazvana vojnom agresijom Rusije, kao i drugim tekućim gospodarskim kretanjima, u potpunosti je prikazan u gospodarskim projekcijama za 2022. i 2023., koje je Komisija objavila 16. svibnja 2022. (Proljeće Komisije 2022. Economic Forecast) i koji se koriste za procjenu održivosti konvergencije.

Više informacija

Izvor: Europska komisija

Foto: Markus Spiske